Rusija je u ponedjeljak pojačala pritisak na snabdijevanje Evrope gasom, jer je Gazprom saopštio da će snabdijevanje Njemačke kroz gasovod Sjeverni tok 1 pasti na samo 20 odsto kapaciteta.

To bi krajnje korisnike moglo podstaći da gas zamijene naftnim derivatima, posebice dizelom. Međutim, i to donosi rizik, budući da upravo Rusija snabdijeva regiju s većinom dizelskih goriva, pa se očekuje se da će vozačima cijene goriva rasti.

"Više cijene gasa, podstaknute pritiskom Rusije, mogle bi dovesti do dodatnog prelaska na sirovu naftu i podržati njene cijene", rekao je Hiroyuki Kikukawa iz Nissan Securities.

Evropsko snabdijevanje sirovom naftom, naftnim proizvodima i gasom poremećeno je zbog zapadnih sankcija i sporova oko plaćanja s Rusijom, nakon njene invazije na Ukrajinu 24. februara.

"Igra povuci-potegni između zabrinutosti za slabljenje potražnje zbog usporavanja ekonomije u uslovima rastućih američkih kamatnih stopa i straha za snabdijevanje zbog produženog sukoba Rusije i Ukrajine vjerovatno će se nastaviti još neko vrijeme", rekao je Kikukawa, procijenjujući da bi se cijena barela na američkom tržištu mogla kretati oko 100 dolara.

Očekuje se da će američka centralna banka u srijedu podići kamatne stope 0,75 procentnih bodova, što bi moglo negativno uticati na ekonomsku aktivnost, a time i na potražnju za gorivom.

Jaz između evropskiih i američkih cijena nafte povećao se do nivoa neviđenih od juna 2019. Razlog je smanjenje potražnje za benzinom u SAD-u, što pritišće cijene na američkom tržištu, dok ograničena ponuda podstiče cijene u Londonu.

U odvojenom je izvještaju Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC), barel korpe nafte njezinih članica u ponedjeljak je koštao 106,27 dolara, što znači da je pojeftinio 1,39 dolara u odnosu na prethodni radni dan.