Banka hrane: Socijalno stanovanje kao način rješenja više problema




Žale se stanovnici glavnog grada da im se skoro tromjesečno povećava kirija za po 20-30 eura. Stanovnici primorskih gradova kažu da su se dolaskom izbjeglih lica, koji su mahom jako platežno sposobni, drastično povećale kirije i da oni nisu sposobni da ih plate, te mole državu da im pomogne. 

U Crnoj Gori po zadnjem popisu, u prosjeku je zaposlen samo jedan član porodice . Popis nam kaže da je skoro deset odsto porodica u Crnoj Gori u podstarskom položaju. Najveći broj podstanara je među socijalno ugroženima, korisnicima socijalne pomoći ili porodicama gdje je jedan neformalno zaposleni član porodice tj ima nesiguran radni odnos.

Izazovu kako platiti stanarinu izloženi su osobe koje spadaju u socijalno rizične poput nezaposlenih osoba, mladi bez roditeljskog staranja, starija lica bez porodice, žrtve porodičnog nasilja, porodice ili pojedinci u kojima žive osobe sa invaliditetom, porodice sa troje i više djece kao i jednoroditeljske porodice.

Korisnici socijalne pomoći čitavo svoje primanje daju na stanarinu, što ukazuje da država ima realan podatak da te porodice i pojedinci, ne mogu živjeti od ove pomoći države. Za hranu, mjesečnu autobusku kartu koja po djetetu iznosi 25 eura, užinu u školi, knjige ukoliko nisu u osnovnoj školi, školski pribor, odjeću, obuću… se moraju snaći.

Država neuređenjem sistema socijalne zaštite posredno tjera socijalno ugrožene da rade na crno da bi preživjeli. Osim što država time pokazuje neodgovoran odnos prema ljudima u stanju potrebe ona gubi, svjesno porez od rada na crnom tržištu.

Država gubi budžetske prihode i na porezima za izdavanje stanova i poslovnih prostora, jer je malo vlasnika koji ovjeravaju Ugovore za stanovanje.

Kada se kupovina stana preračuna u plate, za stan prosječne površine potrebno je izdvojiti deset prosječnih godišnjih plata bez ostatka za život i to ako stan kupujete za gotovinu. Ako uzimate kredit prosječan stan će vas koštati mnogo više.

Odgovora države, u smislu proaktive stambene politike i formiranja budžeta za socijalno stanovanje, praktično nema. Crna Gora mora imati Nacionalnu strategiju socijalnog stanovanja koja mora biti održiva.

Pravo na rješavanje stambenih potreba moraju imati lica koja su bez stana, odnosno lica bez stana odgovarajućeg standarda i koja iz prihoda koje ostvaruju ne mogu da obezbjede stan po tržišnim uslovima.

Socijalno stanovanje je stanovanje odgovarajućeg standarda koje se obezbjeđuje uz podršku države. Sredstva za socijalno stanovanje država mora da obezbijedi iz budžeta, domaćih i inostranih kredita, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.

Osnovna mjerila za utvrđivanje reda prvenstva za rješavanje stambenih potreba lica su: stambeni status, visina primanja i zdravstveno stanje.

Jedinica lokalne samouprave moraju raditi na obezbjeđivanju uslova za razvoj socijalnog stanovanja, planirati budžetska sredstva za sprovođenje lokalne stambene strategije, obezbjeđenja razvoja socijalnog stanovanja putem odgovarajuće zemljišne politike i planiranja i uređenja prostora, voditi registar stanova, osnivati samostalno ili zajedno sa drugim zainteresovanim jedinicama lokalne samouprave neprofitnu stambenu organizaciju (stambenu agenciju) radi sprovođenja lokalne stambene strategije, realizacije programa socijalnog stanovanja i upravljanja.

Zvanično, po statistici Crna Gora ima veći broj stanova nego porodica, što nam mnogo govori o stambenoj politici.

Država bi morala dodatno oporezovati višak stambenog prostora i prihoda od izdavanja nekretnina koji se do sada odvijao u sivoj zoni.

Porez na nekretnine bi morao biti progresivan, tako da se za svaku drugu nekretninu osim one u kojoj poreski obveznik stanuje, treba naplaćivati sa većom stopom poreza. Na primjer, druga nekretnina sa 10% poreza, treća nekretnina sa 20% , četvrta nekretnina sa 30% poreza i sl.

Vlasnici nekretnina koji izdaju nekretnine trebali bi se registrovati kao hosteli i apartmani i morali bi plaćati poreze na hotelsku djelatnost. Posebno oni koji izdaju svoje nekretnine preko aplikacija booking i sličnih koji se lako mogu registrovati , a koji na svoje prihode od iznajmljivanja nekretnina ne plaćaju nikakav porez državi.

Sva sredstva prikipljena iz ovih poreza država treba da upotrijebi u izgradnju socijalnih stanova za siromašne koji bi plaćali mali zakup i ne bi bili vlasnici tih državnih stanova.

Ove stanove bi trebalo graditi na periferiji gdje bi uz njih mogli dobiti i nesto obradive zemlje gdje bi mogli uzgajati voće i povrće i tako obezbjediti sebi hranu.

Dosadašnja gradnja nekih zgrada koje su građene novcem Vlade ili stranih donatora ostaje i dalje pod sumnjom a podjele socijalnih stanova su pod hipotekom političke podobnosti.

Moramo znati koliko ima ukupno socijalnih stanova u Crnoj Gori i ko koristi te stanove i pod kojim kriterijuma su dobijeni i da li sadašnji korisnici ispunjavaju uslove da ih i dalje koriste.

Sekretarijat za socijalno staranje glavnog grada je u postupku odabira korisnika socijalnog stanovanja.

Crna Gora praktični nema u savremenom dobu zadužnišfva i gradnje objekata od opšteg značaja od strane bogatih pojedinaca.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga