IJZ

Danas je Međunarodni dan djeteta

Usvajanjem Konvencije o pravima djeteta, prije 33 godine, svijet se ujedinio u želji da se stvori svijet u kojem se svakom djetetu garantuje pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, pravo na porodični život, zaštitu od nasilja, diskriminacije i podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta.
Usvajanjem Konvencije o pravima djeteta, prije 33 godine, svijet se ujedinio u želji da se stvori svijet u kojem se svakom djetetu garantuje pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, pravo na porodični život, zaštitu od nasilja, diskriminacije i podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta.


Foto: IJZ

Konvenciju je potpisalo 196 zemalja članica, među kojima je i Crna Gora. Konvencija je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u istoriji.

Međunarodni dan djeteta obilježava se svake godine 20. novembra jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta. Time je pružena prilika da se promovišu i slave dječija prava kojima će se osigurati bolji svijet za svako dijete.

Ovogodišnja tema obilježavanja dana djeteta je „Zajedno podržimo svako dijete“. Ona podstiče javnost da se zalaže, slavi i promovišu dječja prava kako bi se obezbijedila bolja i uspješnija budućnost svakog djeteta. Aktivnostima na globalnom nivou, koje se odnose na obilježavanje ovog datuma, podržavaju se djeca i mladi da budu zagovornici svojih prava i kreatori rješenja problema 21. vijeka.

Danas u svijetu živi 1,8 milijardi mladih, koji čine četvrtinu svjetske populacije i samim tim imaju ogroman potencijal da daju svoj doprinos društvenom, političkom i ekonomskom razvoju. Oni su odlični partneri i pokretači promjena. Veoma je važno da se čuje i uvaži njihov glas o pitanjima koja su značajna za njihovu budućnost – od klime do mentalnog zdravlja, obrazovanja, diskriminacije, nasilja. Učešće djece i mladih jedan je od temelja građanskog društva, jer oni mogu biti kreatori novih rješenja za probleme s kojima se svijet suočava, a tiču se njihovog odrastanja.

Zadatak cijele zajednice, a prvenstveno zdravstvenog sistema, je da se obezbijede efikasne i kompetentne mjere zaštite zdravlja djece i mladih. Posljedice pandemije COVID-19 na djecu i mlade su i dalje značajne. Ograničavanjem komunikacije, igre i druženja sa vršnjacima, obrazovanja, učešća u sportskim aktivnostima djeca i mladi su bili suočeni sa izazovima s kojima su se i odrasli teško nosili.

Briga o mentalnom zdravlju djece i mladih, predstavlja jedan od značajnih prioriteta našeg društva, prvenstveno zdravstvenog i obrazovno-vaspitnog sistema, a podrazumijeva jačanje mjera za promociju i zaštitu psihičkog zdravlja ove osjetljive kategorije stanovništva.

Kvalitetno provedeno vrijeme sa djetetom smatra se neprocijenjivim, što ima pozitivne efekte na unapređenje psihičkog zdravlja djece i mladih, a samim tim jača i poboljšava odnose u porodici. Odnos roditelja je od značaja za razvoj njihovog potomstva što kao rezultat ima snažan razvoj i stalno usavršavanje djece. Potrebno je cijeniti ideje djeteta i uzeti u obzir njegova osjećanja. Ovaj stav čini dijete opuštenim i razvija čvrstu vezu sa njim.

Institut za javno zdravlje Crne Gore istražuje riziko-faktore koji utiču na zdravlje djece i mladih (pušenje, alkohol i droge, gojaznost) i podržava aktivnosti koje doprinose poboljšanju njihovog zdravlja.

Nacionalno istraživanje o rasprostranjenosti upotrebe duvana (GYTS), koje je rađeno među djecom u Crnoj Gori, starosti od 13 do 15 godina, pokazalo je da njih 9,9% konzumiralo duvanske proizvode i to značajno češće dječaci nego djevojčice. Takođe, ESPAD istraživanje, o upotrebi duvana, alkohola i droga među šesnaestogodišnjacima, pokazalo je da je 35% učenika u Crnoj Gori probalo cigarete bar jednom do svoje šesnaeste godine, kao i da je 77% učenika konzumiralo bar jednom neko od alkoholnih pića.

Nacionalno istraživanje o prevalenciji gojaznosti (COZY) kod djece uzrasta sedam godina pokazalo je da je svaki peti dječak u Crnoj Gori gojazan kao i svaka deseta djevojčica. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost uz nedakvatnu fizičku aktivnost uzrokuju probleme kao što su dijabetes, psihološke probleme, neuspjeh u školi i nedostatak samopouzdanja, kao i kardiovaskularne bolesti u kasnijoj životnoj dobi. Podaci upozoravaju i daju zadatak djeci i mladima, roditeljima, kreatorima politika i zajednici da razmišljaju i utiču na kreiranje pozitivnih modela ponašanja, koji garantuju zdrav život u budućnosti.

Veoma je važno da djeca i mladi budu u fokusu i da se čuje njihov glas. Potrebno je da svi zajedno stanemo uz djecu i mlade, da podržimo njihove ideje i da im pomognemo da štite svoja prava jer svako dijete ima pravo na zdrav život u porodičnom okruženju, na nediskriminaciju, mir i jednakost.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga