Danas je Tucindan – dan kada se ništa ne daje niti iznosi iz kuće




Po srpskoj običajnom kalendaru, Božić se slavi tri dana, 7, 8. i 9. januara ali se kao praznični dani računaju i današnji Tucindan i sutrašnji Badnji dan.

Praznik je nazvan Tucindan jer se nekada prase ili jagnje “tuklo”, odnosno udaralo krupicom soli ili ušicama od sjekire, pa se onda, tako ubijeno ili ošamućeno, klalo i redilo.

Taj običaj je ostao iz prethrišćanskih, mnogobožačkih vremena i povezan je sa prinošenjem žrtve, ali ga je pravoslavna crkva prihvatila i blagoslovila, jer poslije šestonedeljnog božićnog posta jača hrana dobro dođe.

Živina nikako na trpezi

Za pečenicu koja se nekada nazivala “božnjićara” obično se kolje mlado svinjče ili jagnje, a ima ljudi koji zakolju i ćurku, gusku ili kokošku. Međutim, živina se u mnogim krajevima nikako ne smije naći na božićnoj trpezi zbog vjerovanja da je ona simbol “nazadovanja i rasturanja kuće” jer “kljuca i baca zemlju iza sebe”.

Ukoliko se negdje kolje za supu, obavezno se odmah bacaju glava i noge. Pečenica koja se sprema za Božić doprinosi sreći i blagostanju kuće u kojoj se kolje. Svinjče ili ovca ubijaju se do podneva, dok dan ne napreduje, a na mjestu gdje će biti ubijene prethodno se položi slama.

Ne tući djecu

Nekada su se djeca “koja to zasluže” i kažnjavala i tukla na Tucindan, ali poslije toga ne, jer bi, po vjerovanju, na mjestu udarca iskočili čirevi. U nekim mjestima sjevernog Banata se održao taj običaj, pa roditelji simbolično “tuku” djecu da bi bila poslušna. Neki drugi izvori navode da se na Tucindan djeca ne smiju tući, upravo zato što im mogu izaći čirevi.

Spremanje kuće

Od Tucindana počinje i spremanje kuće za Božić. Domaćica priprema brašno za miješenje, posudu sa zrnevljem žita, mijenja slamu u gnijezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a koje će djeca pokupiti pijučući. Na taj dan, prema vjerovanju, ništa se ne smije davati, niti iznositi iz kuće, ali je zato tada neophodno vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sljedećeg Božića.

U pojedinim krajevima Srbije na Tucindan se večera na podu, nikako za stolom, i glava kuće mora sjediti okrenuta prema istoku. Prvo se postavljaju so i bijeli luk, a onda hljeb, pasulj, kupus, riba i ostala posna hrana.

Sječenje pečenice

Pečenica bi trebalo da bude bijela, bez biljega i tjelesnog nedostatka, a peče se na Badnji dan i uveče se unosi u kuću. Od pečenice za Božić domaćin prvo siječe lijevu plećku, u nekim krajevima i glavu, dio od rebara i srce. Srce se isiječe na onoliko dijelova koliko ima ukućana i svaki član porodice prvo pojede parče srca. Negdje se u pečenicu stavljaju jabuka i bijeli luk i to svi ukućani uzimaju prije ručka.

Kako peći prase?

Prase se natakne na ražanj i čvrsto veže žicom. U unutrašnju stranu praseta se sipa so. Pod svaku plećku praseta od oko 25 kilograma stave se do dvije kašike soli, koja će se kako se prase peče razlivati i natopiti sve meso. Za loženje koristite bagremovo drvo, a izbjegavajte drva koja sporo gore i stare daske.

Zasjecite pečenje između plećki da vidite da li je gotovo – ukoliko je tu pečeno, sve je pečeno. Za tri do tri i po sata prase je gotovo. Pustite ga oko 30 minuta da se iscijedi i ohladi, pa ga sjecite.

Narodna vjerovanja

Žito neće roditi ako ugine krme određeno za pečenicu.

U nekim mjestima se krvlju zaklane životinje namaže kukuruz, pa to zrnevlje služi kao lijek za životinje i ljude.

U pečenicu stavljaju jabuku ili dunju, kojom se na Božić omrse radi dobrog zdravlja ili je čuvaju kao lijek. Njuška, u čiju se ljekovitu moć vjerovalo, kao i plećka i vilica čuvaju se na tavanu jer se vjeruje da je za njih vezana duša žrtvovane životinje.

Kosti pečenice se ne rasturaju do Bogojavljenja, da se ne bi svinje rasturile.

 



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga