Vladin izvještaj pokazuje da je povišen stepen neravnopravnosti osoba drugačije seksualne orijentacije

Diskriminacija raste zbog političke krize

Pored svih napora koje Crna Gora ulaže u oblasti zaštite ljudskih prava, najnovija istraživanja ukazuju na povećanu diskriminaciju, koja je između ostalog posljedica trenutne političke i ekonomske krize
Pored svih napora koje Crna Gora ulaže u oblasti zaštite ljudskih prava, najnovija istraživanja ukazuju na povećanu diskriminaciju, koja je između ostalog posljedica trenutne političke i ekonomske krize


Foto: Pixabay

To se navodi u nacionalnom izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, za period 2018-2022, koji je završen ovog mjeseca.

”Rezultati najnovijeg istraživanja sprovedenog krajem 2022. godine pokazuju da je prosječan stepen diskriminacije za sve ranjive grupe najveći u oblasti zapošljavanja, te da je stepen diskriminacije najizraženiji kod RE populacije, prema percepciji građana. U poređenju sa 2010. godinom mjerimo povišeni stepen diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, stepen diskriminacije prema ženama je smanjen, a nisu evidentirane značajnije promjene kada su u pitanju osobe sa invaliditetom i RE…”, piše u izvještaju.

Zakoni se mijenjaju, ali ne i svijest

U Vladi tvrde da rade na iskorjenjivanju rodno zasnovanog nasilja, ali i na promjeni svijesti i edukaciji o uzrocima i posljedicama diskriminacije po osnovu pola.

Između ostalog, pojašnjavaju da su licencirana četiri skloništa – prihvatilišta za žrtve, a 2018. godine sačinjen Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i u porodici, sa posebnim dijelom koji se odnosi na djecu, ali i formiran operativni tim za borbu protiv ove vrste nasilja…

Iz Vlade ističu da je izmjenama krivičnog zakonika i zakona o krivičnom postupku proširena definicija porodice, uvršteno partnersko nasilje, nasilje partnera istog pola, uvedena nova krivična djela “osvetnička pornografija” i seksualno uznemiravanje, proširena djela silovanje i genitalno sakaćenje. Tim izmjenama, pojašnjavaju, predviđeno je da se fizičko i psihičko nasilje u cjelosti prenesu u obilježja krivičnog djela.

Ipak, u Vladi smatraju i da uprkos značajnim naporima da se zaokruži zakonski okvir u domenu borbe protiv svih vidova diskriminacije, stereotipa i predrasuda, posebno pojave mizoginije i seksizma, postoje i dalje izazovi koji i dalje postoje po pitanju sprovođenja propisa.

Zbog diskriminacije OSI, 90 pritužbi Ombudsmanu

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda tokom četiri godine imala je u radu 90 predmeta koji se odnose na diskriminaciju osoba sa invaliditetom (OSI).

U izvještaju Vlade piše da je zabilježen broj pritužbi, “što je dokaz većeg povjerenja i prepoznatljivosti institucije”. U Vladi tvrde da je usklađenost Zakona o radu iz 2020. godine sa međunarodnim standardima i domaćim pravnim okvirom obezbijedila uslove za profesionalnu i uspješnu rehabilitaciju, povećanje zaposlenosti osoba sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada… Pojašnjavaju da je nastavljeno usklađivanje domaćeg zakonodavstva u oblasti zaštite ljudskih prava i zaštite od diskriminacije osoba sa invaliditetom, na osnovu Analize usklađenosti sa UN Konvencijom i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.

”Od 59 analiziranih zakona, preporuku za usklađivanje dobilo je 34, a do sada je usklađeno devet, a u toku su izmjene i dopune zakona o pravima pacijenata, o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, o povlasticama na putovanje lica sa invaliditetom…”, piše u izvještaju.

Pravosnažno osuđeno 17 napadača na novinare

Iz Vlade podsjećaju i da je Komisija za praćenje istraga napada na novinare ukazala na niz nedostataka koji se, između ostalog, odnose na kašnjenje u istragama, nepostojanje jedinstvene evidencije svih slučajeva i nedostupnost pristupa tajnim podacima svih članova tog tijela.

Navode da se radi na novim medijskim zakonima, koji bi, između ostalog, trebalo da osnaže i osnovne principe slobode medija, slobode izražavanja, uređivačke nezavisnosti, kao i da je izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. godine ojačana krivičnopravna zaštita novinara.

Prema izvještaju, Vrhovni sud je u cilju usaglašavanja nacionalne prakse sa praksom Evropskog suda izradio analizu presuda Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru za 2018, 2019. i 2020. godinu.

Sudovi su, tvrde, tokom četvorogodišnjeg perioda imali u radu 29 predmeta, povodom prekršaja i krivičnih djela učinjenih na štetu novinara, od kojih je riješeno 19, a 17 okončano pravosnažnim, osuđujućim presudama.

Zbrinute 72 žrtve trgovine ljudima

U jedinom licenciranom prihvatilištu, skloništu za žrtve trgovine ljudima, od 2018. do 2022. godine zbrinute su 72 osobe. U Vladinom izvještaju navodi se da je Uprava policije od 2019. godine podnijela 21 prijavu protiv 29 osoba za krivično djelo trgovina ljudima.

”Tužilaštvo je podiglo 14 optužnica protiv 23 lica, dok je sud izrekao četiri presude protiv pet osoba zbog trgovine ljudima, što predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodni period”, piše u dokumentu.

Iz Vlade, između ostalog, kažu da je na inicijativu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda potpisan Protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici, koji je revidiran 2021. godine.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services