Novski bibliotekari učestvovali u projektu „Unapređenje znanja i vještina bibliotekara u oblasti digitalizacije“

Projekat se finansira kroz Međunarodni fond za pomoć kulturi i obrazovanju za 2021. godinu Ministarstva spoljnih poslova SR Njemačke, Goethe-Instituta u Beogradu i drugih organizacija koje djeluju na polju spoljne kulturne i obrazovne politike. “Funded by the International Relief Fund for Organisations in Culture and Education 2021 of the German Federal Foreign Office, the Goethe-Institut and other partners: www.goethe.de/relieffund.”, predstavila je rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice u Kotoru Marija Starčević.
Ona je podsjetila da je cilj fonda za pomoć da i u 2021. godini u kratkom roku doprinese podršci tematski i vremenski ograničenih projekata za očuvanje, obnovu i širenje infrastrukture, usljed krize koju je izazvala pandemija virusom Covid 19, gdje su smanjeni ili, pak, u potpunosti ugašeni izvori finansiranja. Istovremeno uloga fonda jeste i da se obezbijede sredstva za reumrežavanje ili, za razvoj novih, digitalnih formata. “Upravo to je bila prilika, kako stvari stoje, jedna i jedina za nas u Gradskoj biblioteci i čitaonici da otpočnemo proces digitalizacije, prvobitno Zavičajnog fonda.” Budući da je identitet bibliotekara u 21. vijeku, prije svega, određen upravljanjem saznajno-komunikacionim procesima u jednom novom kontekstu, te ga je potrebno redefinisati u skladu sa očekivanjima korisnika digitalnog doba. Kao dinamičan prostor za učenje, koji kombinuje materijalne i digitalne formate, biblioteka može ponovo postati mjesto glavne podrške napretku zajednice. Poznavanje potreba korisnika i uvođenje servisa koji će odgovoriti tim potrebama jesu od presudnog značaja za biblioteku.
Po Novoj godini, u januaru, dakle u završnoj fazi projekta, predstoji kupovina 3D printera i organizovanje kursa „Multimedija u bibliotekarstvu“ koju će voditi Mirjana Nešić, bibliotekarka na Beogradskoj politehnici, master bibliotekarstva i informatike i članica IFLA AVMS sekcije (sekcije za audio-vizuelnu i multimedijalnu građu).
Održivost ovog projekta se najprije ogleda u novim bibliotečkim servisama koje će korisnicima ponuditi Gradska biblioteka i čitaonica u Kotoru.
U drugom dijelu događaja crnogorskim bibliotekarima i široj javnosti predstavili su svoje aktivnosti poslovni partneri Gradske biblioteke i čitaonice na ovom projektu: u prvom redu Goethe-Institut iz Beograda, glavni donator projekta, i Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” iz Beograda. Marija Starčević je podsjetila na dugogodišnju saradnju sa Goethe-Institutom koja je krunisana 2018. godine potpisivanjem Memoranduma o saradnji kojim se definiše međusobna saradnja i partnerski odnos u cilju širenja međunarodne kulturne saradnje i realizacije zajedničkog književno-umjetničkog programa sa tematikom njemačke književnosti i stručnog osposobljavanja i usavršavanja bibliotekara. Ovom prilikom aktivnosti Biblioteke Goethe-Instituta u Beogradu, program eBiblioteka i BibToGo i 3D vodič kroz biblioteku predstavio je njen upravnik dr Selman Trtovac. Selman Trtovac je od 2012. godine zaposlen u Goethe-Institutu u Beogradu na mjestu upravnika Biblioteke i informacionog centra. Učesnik je, koordinator i organizator brojnih predavanja, radionica, izložbi iz oblasti bibliotekarstva i informatike, književnosti na njemačkom jeziku i likovne umjetnosti. Autor je koncepta „Umetnost u biblioteci“ u ovoj ustanovi. Koordinator je i saradnik na brojnim međunarodnim, regionalnim i lokalnim projektima iz oblasti bibliotekarstva, kulture i umjetnosti.
Potom su dr Aleksandra Trtovac i doc. dr Adam Sofronijević iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda, koji će držati obuku narednih dana za bibliotekare Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, upriličili predavanje „Digitalizacija i digitalna transformacija u ustanovama kulture“. Podsjećamo u martu 2020. godine potpisan je Ugovor o poslovnoj saradnji između Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice koji, u duhu iskrene i kolegijalne saradnje, podrazumijeva razmjenu informacija, učešće u zajedničkim projektnim i programskim aktivnostima, sa posebnim akcentom na projekte i programe u oblasti digitalizovanja Zavičajnog fonda.