Njegoševi dani 9

Počeo Međunarodni trodnevni skup Njegoševi dani

U atrijumu ljetnjikovca Buća – Luković večeras je otvoren međunarodni naučni skup „Njegoševi dani 9“, koji je, uz domaćinstvo Centra za kulturu Tivat, organizovao Filološki fakultet iz Nikšića.
U atrijumu ljetnjikovca Buća – Luković večeras je otvoren međunarodni naučni skup „Njegoševi dani 9“, koji je, uz domaćinstvo Centra za kulturu Tivat, organizovao Filološki fakultet iz Nikšića.



Naučni skup je počeo uz intoniranje državne himne, a Njegoševe dane otvorio je predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu, Dritan Abazović koji je izrazio zadovoljstvo što su se tim povodom  okupili.

„Okupljamo se oko onoga što nikad ne umire, a nikad ne umire ni lijepa riječ, nikada ne umire filozofija života i nikada ne umire ono što je univerzalna književnost. Njegoš je najuniverzalnija ličnost koja krasi istoriju Crne Gore.  Njegoš je proslavio Crnu Goru. Njegova besmrtnost koja se proširila na globalnu zajednicu  proslavila je i našu malu i lijepu državu“, istakao je Abazović naglasivši da prisustvo gostiju posebno sa prestižnih univerziteta govori da Crna Gra razvija kosmopolitski duh, da je spremna da čuje drugačija mišljenja, drugačije vizije i da u jednoj kulturi dijaloga dolazi do zaključaka koji mogu pomoći svima i biti od koristi.

Abazović je siguran da će kroz Njegoševe dane koji su već tradicionalni, učesnici uživati u dobrim debatama, dobroj književnoj kritici, da će  podjeliti svoja iskusvta i za Njegoševa djela, ali generalno i za svjetsku književnost. I da će  iz Crne Gore poslati dobre poruke i dobre vibracije kako u region tako i u Evropu.

„Vlada podržava sve projekte edukativnog karaktera, cilj je da kroz eduakciju promovišemo jednu drugu kulturu opšte komunikacije pa i o onim temama oko kojih nemamo jedinstveno mišljenje i da uz pozitivne vibracije i dobar duh promovišemo jednu drugačiju budućnost.  Mislim da smo to dužni i Njegošu, građanima Crne Gore, ali i građanima regiona“, istakao je predsjednik Vlade.

Ambasador Sjeverne Makedonije, koja je na skupu počasni gost, Rami Redžepi  je kazao da je „Crnogotski vijenac jezični i duhovni ulog u konstituisanju crnogorskog kulturnog identiteta koji suprostavljajući se vanjskim kolonizatorima suprostavio i unutrašnjem  koji je podrivao tradicionalne, kulturne, religijske i etničke parametre“

On je naglasio da Njegoš nije bio samo genijalni pjesnik, već filozof i državnik svjetovni i duhovni vladar Crne Gore. „Što je veća istorijska distanca sve jasnije se vidi veličina njegovog sveobuhvatnog djela. On je u dobroj mjeri i postavio temelje crnogorske državnosti. Vjerujem da bi Njegoš bio ponosan na današnju Crnu Goru koja poštuje svoj velikane, svoju slavu, kao i svoje tradicionalne prijatelje. O njemu ima mnogo toga da se kaže i piše. Preostaje de se naučnici pozabave njegovim djelima“, poručio je Redžepi.

Pozdravljajući učesnike i goste Međunarodnog skupa Njegoševi dani, predsjednik Opštine, Željko Komnenović je podsjetio da je od smrti najvećeg poete ovog govornog područja protekla 171, a od objavljivanja njegovog najznačajnijeg djela 175. godina.

„Nakon ove vremenske distance, u kojoj su se dešavale nebrojene društvene promjene, nestajale carevine, kneževine i kraljevine, a na njihovm pepelu nastajale nove države, pa i one na kraju nestale- čini se da smo od Njegoševog zavještanja izvukli pogrešne pouke. Svih ovih decenija smo mu sudili i presuđivali, u skladu sa političkim obrtima i veleobrtioma, izvrtali i pogrešno tumačili njegove stihove, pravili od njega ono što nije bio, nanovo tumačili i analizirali jezik kojim je pisao, promijenili mu i grobno mjesto koje je sebi namijenio. Kada se sve to sagleda, ispada da smo u duhu trivijalnog materijalizma gigantsku Njegoševu pojavu sveli s pram sebe na onu veličinu koja nam je lakša za konzumaciju“.

Velika Isidora Sekulić u svom djelu „Njegošu knjiga duboke odanosti“ citira francuskog pjesnika Šarla Pegija- „Zakon kosmosa je noć; dan je skandal“.

Najveću slobodu ima pobedilac, ili despot, ili tiranin u klasičnom smislu; oni mogu uspostaviti izvesne široke pravde po cenu smanjenih sloboda. U tom čvoru, Vladika je birao slobodu i po cenu neperavde za sebe i svoj narod“, dodaje Isidora.

Pojam slobode je ključ za razumijevanje Njegoševog djela o kome Milovan Đilas u svojoj studiji zaključuje da poezija zna više od istorije.

Šta smetena sadašnjica u vremenu post- istine, hroničnog odsustva duhovnosti, društvenih mreža i rijalitija može naučiti od Njegoša? Zaista malo ili nimalo.

„Možda je dovoljno da se sjetimo da je 1832. godine iz Beča pored bilijara i ‘eletrične mašine’ (Faradejev električni generator) kojom je u Biljardi eletrizirao šenature i druge glavare- „da okuša ko je od koga jači i da se on ima čemu nasmijati“ donio naročitu mašinu za pravljenje srebrnih i zlatnih Obilića medalja koje je sam dizajnirao, ali i svrdla „kojima se traži po sušnim mjestima voda za piće i kojim je našo i učinio tri bunara najbolje vode za sebe i narod, koji živi na Cetinje!- pišu ondašnji hroničari o pjesniku Luče koji je znao prodavati svoje medalje da bi svom narodu obezbijedio brašno i džebanu.

Al’ na sudbu vikati ne smijem- Nadežda mi voljom Tvorca blista.

Neka Njegoševi dani u Tivtu pošalju poruku da Njegoša treba nanovo čitati. Možda ćemo ga svi tako tako bolje razumjeti, rekao je Komnenović

Izražavajući  zadovoljstvo što je Centar za kulturu domaćin 9. Međunarodnom skupu „Njegoševi dani“, koji je došao kao postpurgatorijski trenutak,  v.d. direktorica Diana Sindik je kazala da su u njemu  sažeta sva dosadašnja promišljanja same kulture – sa filozofskog, duhovnog, poetskog, a pomalo i metafizičkog stajališta. Ne samo sa kulturnog i obrazovnog stajališta, ovamanifestacija je od značaja i za samu turističku ponudu grada.

S ponosom možemo reći da je Crna Gora kolijevka jednoj univerzalnoj ličnosti, vladaru, Vladici, pjesniku i filozofu. Tvorac velikih knjiga oko kojih se i dan danas vodi polemika“, poručila je Sindik.

Svi veliki pjesnici će vam reći da su sve onošto su stvorili crpili iz univerzalnog izviora znanja, iskustva i življenja. Onisu medij, odnosno tek instrument moćne riječi, vizije i znanja ovoga i onioga svijeta. Oni su žrtvenici  svojih čula iskustava, a sve u cilju preobražaja naše svijestiu. Upravo je i tu Njegoševa veličina, naglasila je direktorka Centra za kulturu.

“Njegoš dokazuje da je i on poput nas prožet svim sumnjama i strahovima i strastima. Jer može li se biti vladar bez strasti, ili Vladika? Strast za više i za višim?

Predsjednica UO Univerziteta Crne Gore, prof.dr Rajka Glušica je kazala da su Prvi Njegoševi dani održani 2008 godine, a do saad, uključujući i deveti skup je prošlo 170 naučnika iz Evrope i svijeta. “I upravo toliko prisustvo slavista iz inostranstva ovom skupu daje istinski međunarodni značaj i prestiž. Bez njih Njeegoševih dana ne bi bilo jer o kvalitetu Njegoševih dana oni govore”, istakla je Glušica navodeći da je počasni gost ove godien Sjeverna Makedonija i to povoodm 100 godina od rođenja Blaža Koneskog najpoznatijeg makedonskog  književnika i utemeljivača i reformatora makedonskog jezika.

U sklopu programa naučnog skupa održaće se tri književne večeri, najavila je Glušica i istakla prisutvo najnagrađivanjieg srpskog pisca, Aleksandra Gatalicu, Renata Baletiča iz Splita i poznatog mnakedonskog pisca Tomislava Osmanlija.

Na skupu su večeras govorili i prof.dr Igor Lakić, dekan Filološkog fakulteta; akademik Robert Holdel u ime Naučnog savjeta Njegoševih dana  i prof.dr Tatjana Đurišić, predsjednica Organizacionog odbora.

Na Devetom međunarodnom skupu koji će trajati do 10.septembra učestvuje 59 naučnika koji dolaze iz 13 evropskih zemalja, 27 gradova i sa 35 različitih naučnoistraživačkih i obrazovnih institucija.

U muzičkom dijelu večeri nastupioli su KIC POP HOR, Miran Begić na violini i Aleksej Molčanov na klaviru.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga