• Početak
  • Vijesti
  • Društvo
  • Slavimo Svetog Savu: Ove običaje bi trebalo da ispoštujete, a jedno nikako ne smije da se radi!

Narodna vjerovanja i običaji

Slavimo Svetog Savu: Ove običaje bi trebalo da ispoštujete, a jedno nikako ne smije da se radi!

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Savindan se obilježava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva. Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnikom prosvjetnih ustanova.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Savindan se obilježava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva. Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnikom prosvjetnih ustanova.



Iako je u kalendaru SPC upisan crvenim slovom, Sveti Sava može i mrsno da se slavi ako ne pada u srijedu ili petak. Vjeruje se da ovaj svetitelj može da umiri more i oluje kao i da stvori vodu iz kamena…Postoji i vjerovanje da na današnji dan ne treba nositi crveno, kao ni oštriti noževe, britve i druge alate…

Ovo vjerovanje potiče iz starih vremena, dok su seljaci strahovali da im vukovi ne pojedu stoku. Sveti Sava se smatrao pastirom i zaštitnikom stoke, te se ona na Savindan po običaju sama puštala na ispašu. Međutim, crveno se nije nosilo jer se vjerovalo da boja krvi privlači vukove. Isto tako na današnji dan ne valja otvarati britvu i oštriti noževe ili bilo koji alat kako bi vukovima čeljusti ostale sklopljene.

Postoji i vjerovanje da je loš znak ako na Svetog Savu grmi i da će se sigurno nešto rđavo desiti, pošto su udari gromova izuzetno rijetka pojava zimi. O grmljavini na Svetog Savu govori se i u narodnoj pesmi “Početak bune na dahije”. Isto tako postoji i vjerovanje da sunčan dan na Svetog Savu donosi blagostanje i srećnu i rodnu godinu.

Iako je današnji dan crveno slovo, na Svetog Savu za kućne poslove uglavnom važi kontra od onoga što je uobičajeno na velike praznike. Baš zato što se stoka u staro vrijeme puštala sama na ispašu, smatralo se da domaćin Savindan treba da iskoristi za sve bitne kućne poslove.

Žene danas smiju da rade kućne poslove, a čak je poželjno da se obavi veliko spremanje. Smatra se i da djeca na Svetog Savu treba da nauče nešto novo, makar neku novu pjesmu, jer će se u suprotnom ulijenjiti i neće dovoljno napredovati cijele godine.

Svečana pjesma ispjevana tokom 18. vijeka u slavu Svetom Savi, najstarija je himna u Srba. Napisana je na crkvenoslovenskom jeziku i imala je četiri strofe. Javno je izvedena 1839. godine u Segedinu, a posle toga je često izvođena u Srbiji. Prvi notni zapis ostavio je Kornelije Stanković, posle svetosavske proslave u Beču 1858. godine.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services