povećao se broj smještene djece

U Domu Mladost smješteno 91 dijete, nijedno ne ispunjava uslove za usvajanje

U Dječijem domu Mladost u Bijeloj trenutno boravi 91 dijete, a od početka godine nije usvojeno nijedno. Od ukupnog broja štićenika Doma, njih 77 smješteno je u Bijeloj, devet u Maloj grupnoj zajednici za djecu sa smetnjama u razvoju Bijelo Polje, a petoro u Prihvatilištu za zaštitu djece od nasilja u porodici. Niko od njih, kako navode iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, ne ispunjava zakonske uslove za usvajanje.


Dječiji dom "Mladost"Bijela

Kako je saopšteno portalu Dnevno iz tog resora, broj djece smještene u Domu se nažalost, u odnosu na kraj prošle godine povećao, kada ih je zaključno sa posljednjim danom decembra, bilo 87.

Usvajanje je najčešće složen i dug proces koji traje po nekoliko mjeseci, čak i više od godina. Iako je, prema podacima dostavljenim portalu Dnevno, značajno povećan broj državljana Crne Gore koji podnose zahtjeve za usvojenje, u 2022. godini još nije usvojeno nijedno dijete, dok se posljednjih godina u prosjeku bilježe tri do četiri usvojenja godišnje.

To govori da zahtijevne procedure nijesu jedina prepreka parovima da se ostvare kao roditelji.

“Razlog zbog čega imamo relativno mali broj usvojenja u toku godine nije zato što se građani rijetko odlučuju na taj korak, već je situacija potpuno obrnuta. Posljednjih godina je zahvaljujući intenzivnoj podršci koja se pruža biološkim porodicama smanjen broj djece koja se izdvajaju iz porodica, a samim tim i broj djece slobodne za usvojenje. U prosjeku se godišnje usvoji troje – četvoro djece, dok se na našoj evidenciji nalazi veliki broj potencijalnih usvojitelja”, saopštili su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Prema njihovim riječima, djeca koja se nalaze u Bijeloj nijesu slobodna za usvojenje, odnosno ne postoje zakonski uslovi prema kojima bi oni bili “predati” na usvojenje.

“Dijete koje je slobodno za usvojenje podrazumijeva da su ispunjeni svi zakonski uslovi za to: da su roditelji dali saglasnost za usvojenje ili da ih je sud lišio roditeljskog prava, da su u dužem vremenskom periodu zanemarili potrebe djeteta, da su roditelji nepoznati, da se ne trude da stvore uslove za zajednički život sa djetetom i tako dalje”, kazali su iz nadležnog Ministarstva.

Kako dalje objašnjavaju, kao najbolji oblik zaštite za korisnike Doma u Bijeloj predviđen je smještaj u ustanovi, a ne usvojenje, koji je ujedno trajni oblik zaštite. Iz tog resora kažu da smještaj kao privremeni oblik zaštite treba što kraće da traje, odnosno pruža se podrška roditeljima u stvaranju uslova za povratak djeteta.

“Djeca iz Dječjeg doma se povezuju sa svojim biološkim porodicama, omogućavaju im se redovni kontakti, povremeni boravak kod roditelja, radi se na uspostavljanju boljih odnosa između njih. Roditeljima se pruža podrška, zavisno od potreba: materijalna, psihološka, terapeutska, savjetodavna, podrška u pronalaženju posla i slično”, navode iz Ministarstva.

Problematika usvojenja u našoj državi, regulisana je u skladu sa međunarodnim standardima, UN Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima koji se odnose na zaštitu prava djece.

Uprkos činjenici da veliki broj parova čeka da usvoji dijete, a da u Crnoj Gori faktički nema djece dostupne za usvajanje, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kažu da nema potrebe za ulaganjem dodatnih sredstva kako bi se dodatno afirmisao proces usvajanja.

Najmlađe dijete ima nepunu godinu

Kako su saopštili iz resornog Ministarstva, u maloj grupnoj zajednici za djecu sa smetnjama u razvoju nalazi beba od nepunih godinu, dok najstariji korisnik, kažu, ima 19 godina i osam mjeseci.

Njihov boravak u Domu organizovan je, objašnjavaju, na principu “dom-porodica”, čime se na sve načine pokušava stvoriti ambijent koji podsjeća na porodicu.

“Djeca borave u porodičnim gupama i raspoređena su shodno polu i uzrastu. Stambeni prostor u kome borave, podsjeća na veliki porodični stan, koji ima sve neophodne prostorije (dnevni boravak, spavaće sobe, toalete i kupatila, kuhinju i trpezariju), a opremljen je svim potrebnim namještajem. U Domu ne postoji centralna trpezarija i djeca objeduju u svojim stanovima, a obroke nose iz centralne kuhinje”, kazali su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za Dnevno.

Prema njihovim riječima, djeca koja borave u Domu dobro su uklopljena u zajednicu, a nadležni konstatno rade kako bi poboljšali njihove životne uslove.

“Sva djeca pohađaju lokalne škole, bave se sportom i svim ostalim slobodnim aktivnostima, u skladu sa svojim interesovanjima, i dobro su uklopljena u lokalnu zajednicu. Neprekidno se preduzimaju sve potrebne mjere i aktivnosti na poboljšanju uslova u kojima žive, pa se može konstatovati da su uslovi u kojima djeca borave izuzetno dobri”.

Dječiji dom u Bijeloj osnovan je 1946. Na teritoriji Crne Gore u to vrijeme, osnovano je više domova tog tipa, koji su kasnije pripojeni Dječijem domu i od tada, pa sve do danas, on postaje jedina ustanova ovog tipa u našoj državi.

Za njegovo optimalno funkcionisanje, od velikog značaja je, kažu, iz resornog ministarstva, podrška države.

“Ta podrška je u kontinuitetu kvalitetna i nesebična. Ustanova je, takođe, prepoznata u najširoj društvenoj zajednici, pa društveno odgovorne kompanije, ali i preduzetnici i fizička lica, često na različite načine pružaju pomoć”, kazali su iz Ministarstva.

U hraniteljskim porodicama 208 djece

Pojašnjavaju i razliku između usvajanja i uzimanja djece u hraniteljsku porodicu. Prema njihovim riječima, hraniteljstvo prije svega predstavlja privremeni oblik zaštite djeteta.

Iz Ministarstva su kazali da su u Crnoj Gori trenutno registrovane 163 hraniteljske porodice, u kojima je smješteno 208 djece.

“Hraniteljstvom se obezbjeđuje porodični dom i podrška rastu i razvoju djeteta u periodu dok se njegova biološka porodica ne rehabilituje i ne steknu uslovi da se vrati u svoju porodicu ili dok se ne omogući drugi oblik zaštite koji je u najboljem interesu djeteta. Usvojenjem se, između, usvojitelja i njegovih srodnika, s jedne strane, i usvojenika i njegovih potomaka, s druge strane, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu. U matičnu knjigu rođenih usvojitelji se upisuju kao roditelji usvojenika”, saopšteno je iz tog resora.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga