• Početak
  • Vijesti
  • Društvo
  • Večeras se dočekuje pravoslavna Nova godina: Koji su običaji i zašto se slavi 13. januara

Večeras se dočekuje pravoslavna Nova godina: Koji su običaji i zašto se slavi 13. januara




Pored svečane trpeze i ukusne hrane, važno je da pravoslavnu Novu godinu dočekate u društvu najbližih, a običaj koji se najviše poštuje jeste odlazak u crkvu i molitva za srećnu i berićetnu godinu, kao i za zdravlje, ljubav i slogu najbližih.

U veče 13. januara običaj je da se ukućani okupe oko svečanije trpeze, a tačno u ponoć svi prisutni se ljube i čestitaju jedni drugima.

Prvog dana nove godine, ručak se služi ranije, a starinski običaj je bio da se jede glava od božićnog pečenja.

Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu ne uobičajenim slavljima, već na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, bez šunda i kiča.

Za ovaj praznik pravi se obredni hljeb, takozvana Vasilica, u koju se simbolično stavlja zrno pšenice, novčić, koji predstavja materijalno bogatstvo, i dren, simbol zdravlja.

Prema običaju, Badnjak se čuva do Srpske Nove godine, kada se prave krstići i stavljaju na voće, odnosno rodno drvo, kako bi godina bila rodna.

Takođe se vjeruje da će, ako na sam dan praznika pada snijeg, naredna godina biti rodna.

Zašto se slavi baš 13. januara?

Prije Prvog svetskog rata proslave Nove godine su bile rijetke i skromne, a činjenicu da je 1. januara nastupila „nova godina“ novine su pominjale rijetko i nikada na prvoj strani.

Kako je Božić proslavljan 25. decembra, on je bio centralni događaj, pa je sav glamur i sjaj bio usmjeren na ovaj veliki crkveni praznik, dok su dočeci bez kakvih danas ne možemo da zamislimo Nove godine bili prava rijetkost.

Ipak, nakon Prvog svjetskog rata ovo je počelo da se mijenja. Godine 1919. Srbija je prešla na računanje vremena po gregorijanskom kalendaru. Kako Srpska pravoslavna crkva nikada nije priznala ovaj kalendar ona je nastavila da obilježava praznike na dotadašnji način. I tako je rođena „Srpska Nova godina“…

Sudeći po novinskim naslovima i oglasima iz onog doba, ovo je izazvalo priličnu zabunu. Negdje u to vrijeme i proslave Novih godina postaju sve češće, pa je među ondašnjim oglasima moguće pronaći reklame za doček „katoličke“ nove godine, „pravoslavne“ nove godine, „srpske nove godine“…

Od 1923. ovakvi oglasi doživljavaju pravi bum. U narednim godinama nije bilo viđenije beogradske kafane ili bioskopa koji nisu organizovali „dupli“ doček Nove godine.

Iako proslava 13. nikada nije bila zvanična Srbi su je rado slavili – veselo i pomalo iz inata.

Nakon Drugog svjetskog rata nove vlasti su pokušale da zabrane slavljenje Srpske Nove godine. U arhivima je i danas moguće naći naredbe da kafane 13. januara moraju biti zatvorene do 22 časa, a čak se i na rođene tog dana gledalo sumnjičavo jer se nije sa sigurnošću znalo šta slave, prenosi dnevno.rs.

Ipak, sve ovo nije dalo efekata. Na zabranu, Srbi su odgovorili prebacivanjem proslava u intimniju, kućnu atmosferu slaveći bez obzira na sve. I tako je Srpska Nova godina „preživjela“ sve do današnjih dana kada je ponovo postala popularna.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga