• Početak
  • Vijesti
  • Ekonomija
  • Agencija koju je država osnovala za sprovođenje javno-privatnog partnerstva nada se svom prvom poslu na trajektnoj liniji u Boki

Agencija koju je država osnovala za sprovođenje javno-privatnog partnerstva nada se svom prvom poslu na trajektnoj liniji u Boki



Foto: Pomorski saobraćaj

Iz te Agencije koju je država svojevremeno osnovala za sprovođenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP) „Vijestima“ su juče kazali da je po osnovu zvaničnog stava Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS), koje je dato na zahtjev Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), donijeta odluka da je pružanje usluge prevoza trajektom između pristaništa, javna usluga koja podliježe primjeni Zakona o javno-privatnom partnerstvu.

„Prema postojećem Zakonu JPP je dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera, zasnovan na podjeli prava, obaveza i rizika radi izvođenja radova od javnog interesa na javnoj infrastrukturi i objektima (javni radovi) i/ili pružanja usluga od javnog interesa (javne usluge)”- saopšteno je “Vijestima” iz Agenžcije na čijem je čelu v.d. direktor Mladen Grgić.

Umjesto raspisivanja tendera za dodjelu koncesijen za obavljenje te trajektne linije kako se inače, one dodjeljuju svugdje u svijetu, te kako je i samo MKI obećavalo da će se trajekna linija u Boki regulisati već do kraja prošple godine, država je nedavno, kako su objavile „Vijesti“ iznenada promijenila strategiju i umjesto na osnovu konceije, planira da trajektnu liniju u Boki dodijeli nekom operateru po medilu privatno-javog partnerstva. Takva praksa vrlo se rijetko primjenjuje bilo gdje u inostranstvu, a gotvo nikad kada su u pitanju komercijalno vrlo profitabilne trajekne linije kakve je Lepetane-Kamenari gdje godišnje trajekti prevezu preko milion vozila svih kategorija, a njen aktuelni operater, kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, godišnje ostvaruje milionske profite. Po modelu JPP-a u svijetu se po pravilu, operaterima dodjeluju neprofitabilne linije koje država subvencioniše da bi se uopšte odvijale, jer je njihovo održavanje u javnom interesu. Namjeru države da umjesto koncesije, trajektnu liniju u Boki ubuduće dodjeljuje po modelu JPP, kritikovali su i iz dsame kompanije Pomorski saobraćaj navodeći da je postupak shodno Zakonu o JPP daleko složeniji i zahtjevniji  od koncesionog postupka.

“Shodno našoj procjeni, a držimo da smo temeljno istražili stvari, taj postupak može da traje od dvije do četiri godine.  Valja ukazati i to da  upravo zbog kompleksnosti i složenosti primjene ZOJPP ovo bi bio prvi projekat u Crnoj Gori  koji bi se, prema našim saznanjima, realizovao kao javno-privatno partnerstvo,  tako da je upitna opravdanost da se ovako jedno važno pitanje   rešava u postupku pilot projekta.”- naveli su iz te kompanije koja je u vlasništvu podgoričkih biznismena Dejana i Dušana Bana i njihovog poslovnog partnera Željka Mihajlovića.

Pomorski saobracaj koji je do 2005. bio u državnom vlasništvu, trajektnu liniju u Boki održava već decenijama, a od 2004. do danas to radi na osnovu ugovora o zakupu djelova morske obale – pristaništa u Lepetanima i Kamenarima koje je bivše državno rukovodstvo te kompanije sklopilo sa Morskim Dobrom, prije nego je trajektna kompanija privatizovana. Važenje tog ugvovora isteklo je krajem 2018. i on je od tada, po odluci bivše Vlade premijera Duška Markovića (DPS), produžavan aneksima na nedodređeeno vrijeme, odnosno do raspisivanja tendera za dodjelu trajektne linije po konceisonom modelu. Bivše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje je vodio Osman Nurković je odlukom Vlade bilo obavezano da pripremi i sprovede postupak za dodjelu koncesije što ono nije odradilo do parlamentarnih izbora u avgustu 2020. a koje je dotadašnja vlast izgubila. Nova vladajuća većina i Vlada premijera Zdravka Kriviokapića, odnosno resorni ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić su tokom prošle godine zvanično se držali ove strategije, odnosno obećavali raspisivanje tendera i dodjelu konceije izabranom operateru do kraja 2021., ali to nisu uradili. U međuvremenu MKI, je iako je regulacija pomorskog saobraćaja isključivio njegova nadležnost i iako ima zakonsku odnovu za dodjelu koncesije u Zakono uo sigurnosti pomorske plovidbe koje je upravo ono dužno da sprovodi, naprasno odlučilo da u cijelu priču uključi i MFSS koje je sve vratulo na početak, tražeći da se postupak umjesto po Zakonu o konceisijama, radi po Zakonu o JPP. Stoga je i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanaj lukama Crne Gore (UPSUL) koja sprovodi ovaj postupak trenurno tek u fazi javne nabavke usluge izrade “Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari-Lepetani“.

“Ključni dokument pripreme projekata JPP-a predstavlja izradu analiza opravdanosti. Prilikom izrade analiza opravdanosti naročito se uzimaju u obzir ostvarivanje javnog interesa projekata javno-privatnog partnerstva, uticaj na životnu sredinu, procjena rizika i tehnički, finansijski i ekonomski efekti predloženog projekata javno-privatnog partnerstva. Napominjemo, analiza opravdanosti govori koji je ispravan put. To nije nečija paušalna ocjena, već plod sveobuhvatne analize koja se radi po temeljno utvrđenim protokolima.”- saopštili su juče “Vijestima” iz Agencije za investicije, podsjećajući da procedura po zakonu o JPP predviđa da nakon izrade analize javni naručilac (USPUL, odnsno MKI) podnosi predlog projekata javno-privatnog partnerstva na mišljenje Agenciji, Ministarstvu finansija i socijalnog staranja i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

“Nakon što je predloženi projekat JPP-a odobren od strane nadležnih institucija, odobreni predlog projekta JPP-a se upisuje u Registar projekata, a zatim naručilac priprema tendersku dokumentaciju i nastavlja sa postupkom nabavke. Rokovi sa kojima se licitira nisu oni koje predviđa zakon – oni mogu biti značajno kraći, i s obzirom na činjenicu da u Crnoj Gori postoji institucionalan okvir, kombinovanjem snage i resursa, javni i privatni sektor su u stanju da rade zajedno na postizanju zajedničkih ciljeva.”- ističu iz AZICG, aludirajući na kritike iz Pomorskog saobraćaja da će sve to potrajati najnaje još dvije do četiri godine. Iz Agencije tvrde i da “javno – privatno partnerstvo daje prostor za finansijsku uštedu državi, i pruža veću efikasnost u poređenju sa samostalnim aktivnostima javnog sektora.”

“Drugim riječima, pruža se isti ili bolji kvalitet usluga za manje novca.”- ističu iz AZICG iako, kada je riječ o trajektnoj liniji u Boki, država ništa ne nabavlja, niti plaća operateru trajekta, već on jako dobro zarađuje pružajući usluge na bazi do sada, vrlo loše regulisanog monopola u iskorištavanju jednog javnog resursa (mora i pristaništa) koji mu je ta ista država omogućila bez formalne koncesije.

AZICG GOVORI O UŠTEDAMA DRŽAVE, IAKO ONA NIŠTA NE KUPUJE NITI PLAĆA

Ukoliko se zaista i relaizije zamisao ministara Milojka Spajića i Mladena Bojanića da se umjesto koncesijom, pitanje trakekme linije u Boki riješi na bazi JPP, biće to prvi projekat koji će realizovati AZICG jer do sada ona nije sprovela apsolutno nijedan primjer partnerstva džave i privatnog interesa, niti je prijekata takvog karaktera uopšte i bilo.

Iz AZICG tvrde da je “JPP u Crnoj Gori pozicionirano na iskustveno najboljim međunarodnim osnovama, sa stavom da primjenom standarda koji predstavljaju dobru praksu razvijenih zemalja, investitorima se mogu osigurati regulatorno isti standardi na koje su navikli u zemljama zapadne Evrope.”

“Opredjeljenje za modele javno-privatnog partnerstva nije samo bazirano na benefitima podjele rizika, već i ozbiljnim know-how vrijednostima koje privatni partner donosi uz investiciju. Navedeno se dominantno odnosi na potrebe za izgradnjom nove javne infrastrukture, rekonstrukcijom postojeće javne infrastrukture i objekata, a dodatno unaprjeđenjem kvaliteta u pružanju javnih usluga. Javno-privatno partnerstvo je  dugoročan ugovorni odnos gdje država pruža sigurnost, a investitor tržišne vještine i sposobnost upravljanja.”-poručuju iz AZICG ne objašnjavajući međutim, koji to novi know-how može donijeti regulisanje po JPP, trajektne linije koja u Boki funkcioniše duže od jednog vijeka.

V.d. direktor AZICG Mladen Grgić naglašava da  je “JPP šansa države da osigura veće vrijednosti kroz nove investicione projekte uz pouzdanog partnera, koji se bira kroz transparentan i nediskriminatoran proces” i naglašava da Agenmcija kojoj je on na čelu „ima podršku međunarodnih institucija u implementaciji instituta javno-privatnog partnerstva.“

 


Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga