VLADA USVOLIJA BUDžET ZA 2023

Veće plate i penzije, zaduženje do 600 miliona eura

Vlada Crne Gore usvojila je Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu, koji je projektovan na 2,85 milijardi eura. Na početku sjednice Vlade premijer Dritan Abazović je kazao da je bužetom prvi put predviđen rast plata u javnoj administraciji, prosvjeti i policiji. Predlogom budžeta za narednu godinu ukupna socijalna davanja biće uvećana za 45 miliona eura, 35 miliona je namijenjeno za povećanje penzije. Za povećanje plata predviđeno je 67 miliona eura, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović. Za narednu godinu predviđeno je i zaduženje do 600 miliona eura.
Vlada Crne Gore usvojila je Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu, koji je projektovan na 2,85 milijardi eura. Na početku sjednice Vlade premijer Dritan Abazović je kazao da je bužetom prvi put predviđen rast plata u javnoj administraciji, prosvjeti i policiji. Predlogom budžeta za narednu godinu ukupna socijalna davanja biće uvećana za 45 miliona eura, 35 miliona je namijenjeno za povećanje penzije. Za povećanje plata predviđeno je 67 miliona eura, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović. Za narednu godinu predviđeno je i zaduženje do 600 miliona eura.



Premijer Dritan Abazović kazao je da je predloženim budžetom predviđen najveći kapitalni budžet koji je Crna Gora ikada imala i da on, ukoliko se ne računa auto-put, iznosi nešto više od 200 miliona eura.

„Budžetom je prvi put predviđen rast plata u javnoj administraciji, odnosno prosvjeti i policiji. Uvodi se dječiji dodatak za svu djecu do 18 godina, a predviđena su i sredstva da svako novorođenče dobije novčanu naknadu od države“, rekao je Abazović.

On je dodao i da će izdvajanja i subvencije za poljoprivredu biti veće, a predviđena je i pomoć za svaku opštinu na sjeveru Crne Gore, do milion eura za kapitalne projekte.

Abazović je kazao da predviđeno zaduženje podrazumijeva novac koji bi išao u depozite, kako bi se obezbijedila sigurnost u globalno nepredvidivoj narednoj godini.

„Ova Vlada se nijednom nije zaduživala, izvoz je ove godine bio 70 odsto veći nego prošle, pokrivenost uvoza izvozom je na nivou od 20 odsto, rast ekonomije 7,7 odsto, a trenutni boravak turista 45 odsto veći nego u rekordnoj 2019. godinu“, rekao je Abazović.

On je dodao i da će bruto domaći proizvod (BDP) naredne godine preći iznos od pet milijardi eura.

Nikad više novca za socijalu

Ministar finansija Aleksandar Damjanović saopštio je da je budžetski okvir za narednu godinu 2,85 milijardi eura, što je 165 miliona eura više nego ove, uključujući rebalans. To, prema njegovim riječima, ima za cilj očuvanje standarda stanovništva, imajući u vidu inflatorne udare i svo naslijeđe koje udara na taj standard.

„Socijalna komponenta je na istorijskom maksimumu, pa će za socijalno davanje biti izdvojeno 756 miliona eura, što je nikad veći iznos, a ako se uključe i ostala davanja ukupni transferi za socijalnu zaštitu biće 785 miliona“, rekao je Damjanović.

On je dodao da je opredijeljeno dodatnih 35 miliona eura za povećanje penzija u narednoj godini, kao i 67 miliona za povećanje zarada u javnom sektoru, uključujući prosvjetu, zdravstvo i državnu upravu.

„To su mjere koje nijesu populizam ili nadgornjavanje, već elementarne mjere očuvanja dostignutog nivoa životnog standarda“, poručio je Damjanović.

Za kapitalni budžet 35 miliona više

On je naveo da je za kapitalni budžet, ako se izuzme auto-put, opredijeljeno 35 miliona eura više nego ove godine, kao i da su njime obuhvaćena 294 kapitalna projekta.

„Sredstva od ekonomskog državljanstva smo konačno intergisali u ovaj budžet i ona će biti iskorišćena za podsticanje ravnomjernog regionalnog razvoja“, rekao je Damjanović.

On je saopštio da su prihodi veoma konzervativno planirani i da nijedan cent nije planiran u dijelu gdje nema zakonskog osnova.

„Oni su konzervativno planirani, kao i kod BDP-a, a nadamo se da ćemo na taj način stvoriti preduslove za dodatne prihode. Postoji ogroman prostor poreskog potencijala u suzbijanju sive ekonomije i to u definisanju onih prihoda koji su ranije ispuštani“, kazao je Damjanović.

On je poručio da se suzbijanjem sive ekonomije i širenjem poreskog obuhvata smanjuje prostor za dodatno zaduženje.

„Prosječni rast planiran je na oko četiri odsto za narednu godinu, zbog relativno visoke osnovice ove godine i negativnih tendencija“, objasnio je Damjanović.

Faliće 705 miliona, zaduženje do 600 miliona eura

On je kazao da su nedostajuća sredstva u budžetu planirana na 705 miliona eura.

„Odlukom o zaduženju predvidjeli smo limit od 600 miliona eura, imajući u vidu da će on biti mnogo manji, ukoliko se limit koji ove godine imamo kroz rebalans popuni u što većoj mjeri, odnosno ukoliko kroz zaduženje za ovu godinu stvorimo fiskalnu rezervu za 1. januar, kako bi mnogo mirnije definisali neophodna dodatna sredstva za narednu godinu“, objasnio je Damjanović.

On je dodao da je mjera zaduženja, koja je obezbijeđena odlukom parlamenta, mjera stvaranja fiskalne rezerve 1. januara i u toj mjeri taj limit neće biti neophodan u potpunosti.

„Izazov je da narednu godinu izguramo bez dodatnih šokova, sa rastom privredne aktivnosti, privatnim investicijama, donošenjem odluka koje se tiču kapitalnih stvari u Crnoj Gori, sa rješavanjem nagomilanih problema u preduzećima, kako bi u narednim godinama ušli u period održivih finansija“, rekao je Damjanović.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga