• Početak
  • Vijesti
  • Naš grad
  • „Nepodnošljiva lakoća postojanja. Srpska književnost na KiM 2000-2020“ – Svjedočanstvo vremena u kojem živimo

U organizaciji Matice Boke

„Nepodnošljiva lakoća postojanja. Srpska književnost na KiM 2000-2020“ – Svjedočanstvo vremena u kojem živimo

U bašti muzeja „Mirko Komnenić“ sinoć je u organizaciji Matice Boke održana je promocija antologije „Neodoljiva teškoća postojanja. Srpska književnost na Kosovu i Metohiji 2000-2020“ priređivača Aleksandra Dunđerina.
U bašti muzeja „Mirko Komnenić“ sinoć je u organizaciji Matice Boke održana je promocija antologije „Neodoljiva teškoća postojanja. Srpska književnost na Kosovu i Metohiji 2000-2020“ priređivača Aleksandra Dunđerina.



Pored  priređivača antologije, publici su se i predstavili  pjesnik, novinar i predsjednik Udruženja novinara Srbije Živojin Rakočević; pjesnik i predsjednik Društva književnika Kosova i Metohije i potpredsjednik Udruženja književnika Srbije Novica Sovrlić; pjesnik, kritičar i urednik mr Žarko Milenković; novinar i pisac Ivana Vanovac; likovna umjetnica i kulturna radnica Miljana Dunđerin.

„Ova poezija i proza, ovi eseji i odlomak iz drame koji se nalaze u antologiji, upravo pokazuju kako su pisci sa Kosova i Metohije, ali i i oni koji tamo žive ovih 20 godina, zapravo uspijevali da na različite načine svjedoče o svemu tome i da budu ukorak sa tim bitnim tendencijama i u našoj nacionalnoj literaturi, srpskoj i literaturi pisanoj na srpskom jeziku, i uopšte sa tendencijama koje su danas aktuelne i u svijetu“-  naglasio je Dunđerin

Pjesnici i pisci na Kosovu i Metohiji u prve dvije decenije 20. vijeka  nimalo ne zaostaju za književnim stvaraocima u nekim drugim krajevima, u smislu praćenja savremenih tokova i modernih načina izražavanja kazala je novinar i pisac Ivana Vanovac.

– Oni su postali prepoznatljivi isključivo po tom prilično jednoličnom rodoljubivom patosu. On je bio prilično jednoličan, čak je na momente krenuo da biva blago i patetičan. Zapravo, to je slika koja se stvarala u javnosti a za to vrijeme su pisci na Kosovu i Metohiji stvatrali izvanrednu poeziju koja, iz nekog razloga, nije bila tako atraktivna. Nije bilo atraktivno da čitate ljubavnu poeziju ili erotsku poeziju, kakvu god drugačiju poeziju sa Kosova i Metohije. Unaprijed se očekuje da vi imate bar jednu rodoljubivu pesmu. Dakle, ta rodoljubivost kao motiv je bila „must have“ kosovskometohijskih pisaca; ako nemaš takvu pesmu ti i nisi baš neki pesnik

Predsjednik Udruženja novinara Srbije Živojin Rakočević poručio je da je obaveza naroda kome su ostavljeni u naslijeđe Dečani da ne smije dozvoliti da nestanu kao palmira ili Pećka patrijaršija da doživi istu sudbinu kao Nacionalni muzej u Iraku.

Pjesnik i predsjednik Društva književnika Kosova i Metohje Novica Sikorlić naglasio je da je specifičnost kosovsko-metohijskih pisaca u tome što se zasniva na vidovdanskoj tradiciji

Poseban izazov je bio predstaviti kroz ilustraciju umjetnike koji su ostavili značajan pečat u razvoju kulture Kosova i Metohije, kazala je umjetnica Miljana Dunđerin.

-Pristup je bio pojedinačan, dugo se radilo i pošto je moj suprug priređivač antologije i ja sam na neki način učestvovala svih deset godina. Na radnoj površini na kojoj sam radila portrete, ostao je žuti krug i nisam htjela da ih pomjerim, ostavila sam baš tako. Bio je to slučajan trenutak, izgledao kao da je ispao iz simetrije, ali kada pogledate, taj krug dao smisao i značenje i spojio ih baš kao što je to uradio moj suprug u antologiji, kazala je Dunđerin.

Antologija će večeras (9. septembra), od 20 časova, biti pro



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga