Za sezonu ni planova ni priprema




Strategija razvoja turizma do 2025. godine je spremna već dva mjeseca, ali nijesmo mogli dobiti odgovor od Ministarstva ekonomskog razvoja zašto se ne usvaja. Svakako da što se tiče ovogodišnje sezone neće moći da se primijeni jer je već kasno a, kako stvari stoje, kasne i pripreme za ljetnju turističku sezonu koje su uveliko počele u nama konkurentskim zemljama.

Sezona

Profesor nekoliko fakulteta za turizam Miško Rađenović za Pobjedu kaže da je crnogorski turizam u 2022. godini još uvijek jedna velika nepoznanica. I da je već kasno za primjenu strategije i ako se usvoji.

– Sigurno da poboljšanju stanja doprinosi vakcinacija svih učesnika u turizmu, a najviše direktno i indirektno zaposlenih u turizmu kao i samih turista. Raduje i činjenica da su neke zemlje već počele ukidanje tj. ublažavanje pojedinih mjera, ali nasuprot tome politička situacija na nekim, za nas važnim, emitivnim tržištima nije najbolja. U skladu sa tim i još nekim informacijama treba pod hitno usmjeravati organizaciju 2022. turističke godine – kazao je Rađenović.

Kako ističe, ,,dobra priprema čini većinu urađenog posla“. Što se tiče Strategije razvoja turizma do 2025. godine njemu kao stručnjaku za turizam nije davana na uvid, ali je našao na sajtu Ministarstva ekonomskog razvoja u fazi nacrta. Smatra da je kasno sa primjenom makar za ovu godinu.

– Kao i krajem 2020. godine i dalje imam mišljenje da su crnogorskome turizmu potrebni kratkoročni i efikasni planovi za povratak na, sad već veoma, diverzifikovano tržište. Prethodno je potrebno napraviti detaljne analize da bi čitav proces bio bez lutanja kao i stihijskog i uzaludnog posla – smatra naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, bolje da ima strategije, ali ništa ne valja ako se ne poštuje kao što se nijesu poštovale ni prethodne dvije, a to su Master plan i Strategija do 2020. godine.

– Postojeći nacrt strategije se u puno teza podudara sa prethodnima. Raduje me što je dat i akcioni plan, ali bi ga trebalo malo konkretizovati sa još jasnijim ciljevima (akcijama) i jasno definisanim vremenom izvođenja kao i povećanjem budžeta i konkretnijih mjera za pomoć npr. izdavaocima privatnog smještaja (i drugih). Što se tiče usvajanja strategije, sada je već kasno za sprovođenje i usvajanje strategije kao takve, jer smo, htjeli ili ne, svi svjesni nestabilne političke situacije u Crnoj Gori, koja je i jedna od većih potencijalnih prijetnji/problema za turizam – kaže Rađenović dodajući da je to nešto što može da ima i dalekosežne posljedice po turizam.

– Pitanje je kolikom brzinom će se desiti aktuelne političke promjene i koliko će neko sljedeći imati sluha za postojeća dokumenta, misiju, viziju itd – ističe Rađenović.

Napominje da nama konkurentne zemlje već sad imaju jasne ciljeve i već uveliko promovišu svoje aktivnosti na potencijalnim tržištima za sezonu 2022, a takođe svoju unutrašnju i spoljnu politiku umnogome podređuju turizmu.

– Ne treba podsjećati da je najveći priliv novca u Crnoj Gori upravo kroz turizam. Takođe, da je već počela 2022. godina, a strategija je do 2025 – naglašava prof. Rađenović.

Preporuke

Njegove su preporuke da se što hitnije izdvoje prioritetni ciljevi za ovu godinu i kao takvi usvoje po svim nivoima.

– Turistička sezona se bliži, a mi nijesmo počeli ni pripremu, nemamo sublimirane probleme prethodne, nemamo predložena rješenja tih problema… Za svaku opštinu pojedinačno, kao i na nivou Crne Gore uz jasno postavljene rokove – predlaže naš sagovornik.

Još jedna prijetnja, koja se smanjuje iz godine u godinu, ali je još uvijek prisutna je, prema riječima Rađenovića, dužina trajanja građevinske sezone po svim zonama koju bi trebalo preispitati i revidirati.

– Što se tiče promocije Crne Gore van granica, moram da izdvojim i ocijenim kao uspješnu i odlično pripremljenu promociju na tekućem Expo Dubai. Ovo govorim iz činjenice da Crna Gora mora da uvećava budžete za sopstvenu (turističku i investicijsku) promociju pa makar i nauštrb nekih drugih stavki. Ne smije se dešavati da npr. Nacionalna turistička organizacija Crne Gore nema novca da obavi neku prethodno detaljno planiranu marketinšku aktivnost koja potvrđeno daje rezultate – smatra Rađenović dodajući da imamo problem i sa smještajnim kapacitetima kojima se broj još ne zna.

– Svjesni činjenice da ni prethodna strategija do 2020. godine i proteklo vrijeme, kao i ni jedna institucija, nije dala adekvatan odgovor na pitanje koji su stvarni smještajni kapaciteti u Crnoj Gori. Jednostavnim pretraživanjem na platformama kao što su Booking com, Trip adviser, Air bnb itd. dolazi se do brojke od oko 1.500 objekata za izdavanje samo u opštini Budva, a ta brojka se umnogome razlikuje od one koja je prikazana u nacrtu strategije – kaže Rađenović dodajući da se broj povećava ako se dodaju stambene zgrade (i pojedinačni stanovi) pokrivene pod plaštom kondominijum, kondo i apart hotela često sa recepcijama i naplatama van teritorije Crne Gore.

Razvoj

– Ova tema se produžava u pitanje da li Crnoj Gori i u daljem razvojnom arhitektonskom i urbanističkom smislu trebaju ovakvi kapaciteti s obzirom da ih već ima previše, i da li to doprinosi razvoju kvalitetnijeg i održivog turizma (i života) u budućnosti. Dolazi se do zaključka da treba preispitati i po potrebi revidirati sve postojeće urbanističke planove, postojeće projekte slične već navedenima i ostala prateća dokumenta i prilagoditi ih zahtjevima savremenih potrošača i profilisane buduće održive ponude turizma Crne Gore – smatra prof. Rađenović.

Ističe i da ne treba zaboraviti i potencijale sjevera sa još uvijek nezavršenim (uglavnom brownfield) investicijama.

– Sadašnje stanje karakteriše neusklađenost turističkih sa urbanističkim planovima i neusklađenost prethodno pomenutih sa održivim razvojem, posebno u turizmu – kaže Rađenović.

Komentari

Siguran je da postojeći nacrt strategije ostavlja mogućnosti za formalne i neformalne komentare i osvrće se na stanje u Budvi tj. na klaster Budvanska i Barska rivijera.

– U Budvi se, kao i ostatku Crne Gore, moraju detektovati problemi koje treba rješavati po hitnom postupku, a neki od njih su: završetak investicija u centru Petrovca, završetak hotela ,,As“, kao što je i u nacrtu rečeno „zaustaviti neformalno širenje naselja“…, ali i spriječiti izgradnju novih na greenfield lokacijama, kao i višespratnih megalomanskih projekata koji ne samo da narušavaju kvalitet životnog standarda nego i utiču na ukupnu konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije, koja ima za cilj da od iste napravi uslove za održivi turizam, a ne samo betoniranje koje karakteriše skoro isključivo izgradnja stambeno-poslovnih objekata visoke gustine i spratnosti – kazao je Rađenović dodajući da to ni u kom slučaju nije preporučljivo za turističke crnogorske okvire, ne samo u dijelu oko Slovenske plaže nego na čitavoj teritoriji opštine Budva.

Smatra da to svakako smanjuje kvalitet ne samo turizma nego i života i ne privlači visokoplatežnu klijentelu kakva se očekuje na prostoru budvanske opštine.

– Takođe treba istaći i značaj potencijala razvoja ruralnog dijela zaleđa Budve koji ni u kom slučaju ne treba

poremetiti raznim neplanskim planiranjem saobraćajnica kao što je planirana saobraćajnica (brza cesta) na teritoriji paštrovskih sela kao i potencijalna izgradnja vjetrenjača (sa svim potencijalnim problemima) u blizini istih i u tom slučaju remećenja najljepše vizure sa svih fotografija i razglednica od početka razvoja turizma na ovim prostorima – kazao je Rađenović poručujući na kraju da takve projekte treba pod hitno revidirati i u saradnji sa lokalnom zajednicom pronaći najbolja rješenja.

Problem manjka radnika u turizmu

Rađenović postavlja pitanje ko će goste da usluži ove i narednih godina u Crnoj Gori. Radi se o problemu zaposlenih u turizmu.

– Polazeći od činjenice da je zaposlenima u Crnoj Gori osnovna motivacija plata pa tek onda dolaze druge motivacije, što je u potpunoj suprotnosti sa razvijenim zemljama Zapadne Evrope kojima je osnovna motivacija radno okruženje itd. Dolazi se do zaključka da je to još jedan veliki problem, pored manjka zaposlenih – kaže Rađenović.

Naglašava da je prosjek plata u uslužnim djelatnostima na puno manjem nivou od crnogorskog prosjeka.

– Ne mogu da kažem da povećanje plata u skladu sa programom „Evropa sad“ neće malo poboljšati postojeći problem, ali treba da smo svjesni činjenice da bez organizovanog rješenja ovog problema i dalje ćemo „juriti“ za zaposlenima u periodu neposredno pred početak glavne turističke sezone uz konstantnu pojavu sve slabije usluge – poručuje Rađenović.



Komentari

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Jadran Novi® 2022. All rights reserved. Made By


Adria Management Services

Home
Vijesti
Radio
Pretraga